Ponedjeljak, 01 Ruj 2014
 
 
DARUJTE I VI KRV - Služba za transfuziju krvi Ispis E-mail

DARUJTE I VI KRV - POSTANITE KORISNI ČLAN DRUŠTVA

Krv je lijek, a čovjek je jedini izvor tog lijeka.

Davanje krvi je dobrovoljno, anonimno i besplatno.

Davalac krvi može biti svaka zdrava osoba od 18 - 65 godina starosti. Muškarac može dati krv svaka 3 mjeseca, a žena svaka 4 mjeseca.

Prije svakog davanja krvi određuje se vrijednost hemoglobina i vrši ljekarski pregled dobrovoljnog davaoca. Nakon prvog davanja krvi saznaćete svoju krvnu grupu i Rh faktor.

A+ A- B+ B- AB+ AB- O+ O-

Da li je davanje krvi korisno?    DA

Davanjem krvi provjeravate svoje zdravlje. U procesu davanja krvi ne možete se zaraziti nijednom bolešću.

Potrebno je da znaš...

Prije davanja krvi treba uzeti lagani obrok. Izbjegavati masnu hranu  jedan dan prije davanja krvi. Na dan davanja krvi ne uzimati alkohol. Odmah nakon davanja krvi nije preporučljivo pušiti.

Potrebno je da prije ljekarskog pregleda iskreno i tačno odgovoriš na pitanja u Upitniku. Sadržaj pitanja odnosi se na tvoje trenutno zdravlje, ranije bolesti, životni stil...

Ukoliko postoji bilo kakav podatak o ranijim bolestima, ponašanju, rizicima, saopštite to ljekaru na pregledu. Svi podaci o dobrovoljnom davaocu koji se odnose na zdravlje davaoca kao i podaci o testiranju davaoca su zaštićeni.

Dobrovoljni davaoci krvi mogu da postavljaju pitanja u vezi svog zdravlja i u vezi uzimanja doze krvi.  Dobrovoljni davalac krvi se može predomisliti u vezi davanja krvi u bilo kojem trenutku u procesu davanja.

Da li je višestruko davanje krvi opasno?  NE

Višestruko davanje krvi ne dovodi do povećanja ili gubljenja težine, ne smanjuje radnu sposobnost, ne stvara naviku za davanje krvi.

Za koje vrijeme se data krv nadoknadi u organizmu ?

Volumen krvi se nadoknadi za 30 minuta, a ćelijski elementi za 30-60 dana. Najsporije se nadoknađuje željezo koje ulazi u sastav crvenih krvnih zrnaca. Zato je razmak između dva davanja najmanje tri mjeseca za muškarce, a četiri mjeseca za žene.

Kako se ponašati poslije davanja krvi ?

Uobičajeno. Unositi dovoljno tečnosti, lagana ishrana i lagana fizička aktivnost. Preporučuje se osobama koje se profesionalno bave poslovima opasnim po sebe i po druge (rad na visini, profesionalni vozači i sl.) da taj dan ne rade.

Šta se kontroliše u krvi davaoca ?

Za svaku jedinicu krvi obavezno se kontroliše: krvno-grupna pripadnost, prisustvo iregularnih antieritrocitnih antitijela, markeri bolesti koje se mogu prenijeti putem transfuzije krvi ( žutica B i C, sida, sifilis )

Da li se davaoci krvi mogu inficirati davanjem krvi? NE

Ne ! Sav pribor koji se koristi za prikupljanje krvi je sterilan, koristi se samo jednom i baca poslije upotrebe.

Gdje možete dati krv ?

Krv se može dati u okviru planiranih organiziranih akcija davanja krvi: u vašoj mjesnoj zajednici, firmi-ustanovi, školi, fakultetu. Osim toga krv možete dati samoinicijativno u Službi za transfuziju krvi.

DARUJTE KRV - SPASITE ŽIVOT !

DAVANJE KRVI JE PRIVILEGIJA ZDRAVIH LJUDI !

KO JE DOBROVOLJNI DAVALAC KRVI ?

Definiciju dobrovoljnog davaoca krvi odredilo je Međunarodno udruženje transfuziologa (ISBT), Međunarodni Crveni križ (IFCR), Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Evropsko vijeće(Council of Europe) i prihvaćena je u svim zemljama svijeta.

Dobrovoljni davalac krvi je osoba koja daje krv, plazmu ili stanične dijelove krvi po svojoj slobodnoj volji i ne prima za to nikakvu nadoknadu, ni novčanu niti na način koji se može smatrati nadomjestkom novca.

Skromna uspomena (dar) i osvježenje nakon davanja krvi  prihvatljivi su za dobrovoljno davalaštvo krvi. Dobrovoljni davalac krvi je posredan, aktivan sudionik u liječenju bolesnika, tj. on je aktivna veza između zdravog dijela stanovništva i bolesnika.

ŠTA JE KRV?

Krv je tekuće tkivo koje teče u zatvorenom sistemu cirkulacije. Organizam odraslog čovjeka sadrži 4,5-5,5 litara krvi.

Krv je prijeko potrebna za funkciju svih organa i stanica. Osnovna je funkcija krvi opskrba tkiva kisikom i hranjivim tvarima, kao i odstranjivanje ugljičnog dioksida i svih metaboličkih produkata.

GDJE NASTAJE KRV ?

U odrasloj dobi krvne stanice proizvodi koštana srž. Tokom cijelog života, svaki zdravi organizam sam proizvodi dovoljne količine svih sastavnih dijelova krvi.

KOJI  JE SASTAV KRVI ?

Krv se sastoji od krvnih stanica koje plivaju u krvnoj plazmi. Krvne stanice su: eritrociti, trombociti i leukociti.

Krvna plazma je tekući dio krvi i sastoji se od vode, masti, ugljikohidrata, bjelančevina, hormona, minerala i vitamina.

ZAŠTO SE ORGANIZIRA DOBROVOLJNO DAVANJE KRVI ?

Krv nije moguće proizvesti na umjetan način. Jedini izvor tog lijeka je čovjek - davalac krvi. Svi mi, kada nam zatreba krv kao lijek, ovisni smo samo o dobrovoljnim davaocima krvi.

Kako bi se osiguralo brzo, kvalitetno i sigurno liječenje bolesnika potrebno je uvijek imati dovoljan broj davalaca krvi, a time i dovoljne količine krvi u rezervi.

Program okupljanja dobrovoljnih davalaca krvi je socijalni program. U Bosni i Hercegovini, kao i u drugim evropskim zemljama, odnos između davalaca i transfuzijske službe osniva se na partnerstvu između davalaca krvi, zajednice i organizacija Crvenog krsta/križa.

KO U NAŠEM KANTONU ORGANIZIRA DOBROVOLJNO DAVANJE KRVI ?

U Zeničko-dobojskom kantonu, promociju davalaštva i organizaciju akcija davanja krvi provode Crveni krst/križ Ze-do kantona sa Općinskim organizacijama (OOCK); Crveni polumjesec Ze-do kantona uz stručnu saradnju Službe za transfuziju krvi Kantonalne bolnice Zenica.

Dobrovoljno davanje krvi se provodi na načelima dobrovoljnosti, anonimnosti, besplatnosti i solidarnosti.

GDJE I KADA SE MOŽE DAVATI KRV?

Krv možete davati na organiziranim akcijama darivanja krvi na terenu (općine Ze-do kantona) ili  u Službi za transfuziju krvi.  Vrijeme i mjesto održavanja akcija najavljuju organizatori  putem javnih glasila, a mjesto davanja obilježeno je plakatima. U Službi za transfuziju krvi možete dati krv svaki radni dan od 08:00 do 14:00 sati.

KO MOŽE DAVATI KRV ?

Krv može davati svaka osoba dobrog općeg zdravstvenog stanja:

  • Dob:  od 18-65 godina
  • Tjelesna težina: iznad 55 kg (proporcionalna visini)
  • Tjelesna temperatura: do 37° C
  • Krvni tlak:  sistolijski  110-160 mm Hg,  dijastolijski 70-100 mmHg, ili kako ljekar procijeni, zavisno od ukupnog aspekta davaoca
  • Hemoglobin: muškarci >135 g/L,  žene >125 g/L.

KAKO SE DAJE KRV ?

Davanje krvi jednostavan je postupak. Vaše zdravlje nam je bitno i stoga svako davanje krvi uključuje provjeru Vašeg zdravstvenog stanja:

  1. Provjera količine željeza u krvi: brzom metodom iz kapljice dobivenom laganim ubodom u jagodicu domalog prsta.
  2. Kratki razgovor s ljekarom: provjera Vašeg dosadašnjeg i sadašnjeg zdravstvenog stanja.
  3. Ljekarski pregled: uključuje provjeru krvnog pritiska i provjeru rada srca. Tek kada smo sigurni da smijete dati krv započinje postupak uzimanja krvi.
  4. Davalac krvi je udobno smješten na krevetu za davanje krvi.
  5. Iskusan zdravstveni tehničar odabire venu u lakatnoj jami i bezbolno uvodi iglu u venu.
  6. Igla je povezana s plastičnom vrećicom u koju se daje krv.
  7. Samo davanje krvi traje 8-12 minuta. Igla i plastična vrećica za uzimanje krvi su sterilne i služe samo za jednokratnu upotrebu, tj. mogu se primjeniti samo za jednokratno davanje.

Davaocu, nakon davanja krvi slijedi kratkotrajni odmor uz osvježenje i lagani obrok.

Sveukupno, davanje krvi Vam može oduzeti oko 30 minuta Vašeg vremena.

KAKO ČESTO SE MOŽE DAVATI KRV ?

Muškarci mogu davati  krv svaka 3 mjeseca, a žene svaka 4 mjeseca.

ZAŠTO VAS LJEKAR PRIJE DAVANJA KRVI PREGLEDA I POSTAVLJA INTIMNA PITANJA?

Odluku može li neka osoba dati krv ljekar donosi na osnovu podataka o zdravstvenom stanju davaoca i obavljenog fizikalnog pregleda. Svrha  pregleda je dvojaka: zaštita zdravlja davaoca od posljedica davanja krvi i zaštita bolesnika, naročito od prijenosa zaraznih bolesti preko transfuzije krvi. Transfuzijama krvi liječe se bolesnici od najranije životne dobi, pa sve do duboke starosti.
Transfuzijsko liječenje mora biti korisno. Ono nikako ne smije biti štetno za bolesnika. Također, davanje krvi ne smije ugroziti zdravlje davaoca krvi. Potpune podatke o mogućim bolestima davaoca možemo dobiti samo Vašim iskrenim odgovorom. Tokom ljekarskog pregleda, prije davanja krvi, davaoc mora iskreno odgovoriti na sva postavljena pitanja. Davaoci krvi koji nisu sigurni da su zdravi, odnosno ako postoji sumnja da bi njihova krv mogla štetiti bolesniku, ne smiju davati krv.

Neki davaoci mogu biti zaraženi, ali ne znaju za zarazu. Kada odlučite darivati krv zamislite i ponašajte se kao da će vašu krv primiti neko ko vam je vrlo drag i ne želite mu naškoditi. Davalac krvi odgovara i za sigurnost transfuzijskog liječenja bolesnika.

Molimo, nemojte se ljutiti što vas ispitujemo o vašem intimnom ponašanju i molimo vas da odgovarate iskreno. Biti davalac krvi je privilegija, ali i odgovornost prema bolesniku.

IDENTIFIKACIJA DAVAOCA KRVI I UPIS U INFORMACIJSKI SISTEM

Prije nego pristupite davanju krvi tražimo od vas ličnu kartu  i podatke koje provjeravamo prije svakog sljedećeg davanja krvi:

ime/ime oca/ prezime
JMBG (jedinstveni matični broj građana)

adresu stanovanja
zanimanje i mjesto zaposlenja
broj telefona /mobitela

ako imate Knjižicu davaoca krvi i broj dosadašnjih davanja krvi

ZAŠTO JE POTREBNA TAČNA IDENTIFIKACIJA DAVAOCA KRVI?

JMBG je jedini podatak koji je različit za svakog građanina Bosne i Hercegovine. Često naiđemo na osobe koje   imaju isto ime i prezime, ime oca, pa čak i mjesto i godinu rođenja. Zbog toga može doći do zamjene u identifikaciji davalaca krvi.

Nakon svakog davanja Vaša se krv laboratorijski ispituje na prisutnost uzročnika bolesti koje se mogu prenijeti krvlju. U slučaju reaktivnog nalaza testa pretraživanja na krvlju prenosive bolesti i/ili ako postoji potreba da se ti testovi urade još jedanput, na vašu adresu pošaljemo Poziv/Obavijest o potrebi ponovnog testiranja. Ako organoleptičkim pregledom uzete doze krvi utvrdimo da je plazma masna(hilozna) i /ili žuta, dobit ćete informaciju o tome telefonom ili poštom.

Ovim putem pozivamo davaoce krvi:

  • Odazovite se pozivu zbog preuzimanja nalaza koji se u nekim slučajevima mogu uručiti samo Vama osobno
  • Povjerljivo porazgovarajte s ljekarom i na taj način razriješite dileme i nejasnoće

Svi podaci o dobrovoljnom davaocu  krvi i rezultati testiranja su medicinska tajna, tj. tajnost podataka je osigurana. U Službi za transfuziju krvi u  potpunosti su kompjuterizirani svi podaci o davaocima krvi, dozama uzete krvi,  pripravcima iz doza krvi, rezultatima ispitivanja i pacijentima koji su primili krvni pripravak.

Svi podaci su zaštićeni od neovlaštenog pristupa.

MORA LI SE PRIJE DAVANJA KRVI BITI "NATAŠTE"

Prije davanja krvi nije potrebno biti natašte. Osjećat ćete se bolje ako nekoliko sati prije davanja krvi popijete kafu ili čaj i pojedete lagani slatki obrok.

Davanje krvi je sastavni dio svakodnevnog ljudskog načina života i osoba na taj dan treba uobičajeno jesti i piti. Ako dajete krv u jutarnjim satima, i nije Vam uobičajeno tako rano jesti, obrok nije neophodan.

Jedino Vas molimo da unutar 8 sati prije davanja krvi ne jedete izrazito masnu hranu i ne pijete alkohol, jer njihovi sastojci mogu transfuzijom krvi biti unešeni u bolesnikov organizam  i nanijeti mu štetu.

MORA LI SE NAKON DAVANJA KRVI NEŠTO POJESTI  I  POPITI ?

Posebni medicinski razlozi ne zabranjuju davaocu da jede ili pije nakon davanja krvi. To je oblik društvenog ponašanja. Uobičajeno je nakon davanja krvi sjesti u društvu drugih davalaca i osvježiti se laganim obrokom i bezalkoholnim pićem. Kroz to vrijeme davalac je pod kontrolom zdravstvenog osoblja.

Želimo znati da se dobro osjećate prije nego napustite mjesto davanja krvi.

ŠTETI  LI  DAVANJE KRVI  ZDRAVLJU ?

Davanje krvi ne šteti zdravlju ako se provedu svi propisani postupci pri odabiru davalaca krvi.

Svaka zdrava osoba između 18 i 65 godina starosti može bez opasnosti za svoje zdravlje dati krv 3 - 4 puta tokom jedne godine. Zdrav organizam davaoca krvi vrlo brzo u potpunosti nadoknađuje količinu i sve sastavne dijelove krvi: već unutar 24 sata organizam nadoknadi tekući dio krvi- plazmu i njene sastojke, broj trombocita i leukocita. Eritrociti se nadoknade unutar 4-6 tjedana. Davanje krvi najviše utječe na željezo koje se u obliku hemoglobina nalazi u eritrocitima (crvene krvne stanice).

Davanjem 450 ml krvi davalac gubi oko 200 mg željeza. Organizam sam nadoknađuje gubitak željeza u roku 1 - 2 mjeseca povećanom apsorpcijom iz hrane.

Prije svakog davanja krvi obvezno provjeravamo zdravstveno stanje davaoca i količinu željeza u njegovoj krvi.  Krv se uzima samo kada je davalac zdrav i ima dovoljno željeza. Davanje krvi nikako ne ugrožava davaoca. To može ujedno biti i kontrola zdravlja.

MOŽE LI SE DAVANJEM KRVI ZARAZITI OD NEKE ROLESTI ?

Tokom davanja krvi ne postoji mogućnost  zaraze davaoca. Sav pribor za uzimanje krvi - igle, plastične cijevi, plastične vrečice i ostali materijal koji se koristi pri uzimanju krvi su sterilni i za jednokratnu su upotrebu. Pribor je napravljen na način koji onemogučava njegovu ponovnu upotrebu.

RAZVIJA LI SE OVISNOST ZA DAVANJE KRVI ?

Davanje krvi ne uzrokuje naviku davaoca.

Sa davanjem krvi može se započeti i prestati u svako doba.

Neki ljudi se ipak bolje osjećaju nakon što daju krv i zato daju krv nekoliko puta godišnje. Ta je pojava češća kod osoba s blago povišenim pritiskom. Kod tih je osoba davanje krvi ujedno i način ublažavanja simptoma uzrokovanih blagim povišenjem krvnog pritiska, ali nije način liječenja povišenog krvnog pritiska.

ZAŠTO SE ODMAH NAKON DAVANJA KRVI NE SMIJE PUŠITI?

Mnogi se pušači- davaoci krvi ljute kada ih zamolimo da ne zapale cigaretu odmah nakon davanja krvi. Jedna od rjeđih, ali neugodnih reakcija organizma na pušenje je kratkotrajno stiskanje (spazam) krvnih žila u mozgu, što može dovesti do osjećaja blage vrtoglavice i mučnine. A postoji još mnogo drugih kako zdravstvenih, tako i društvenih  razloga koji pokazuju da ne bi trebalo pušiti,  zar  ne!

ZAŠTO NEKIM DAVAOCIMA OTEKNE MJESTO UBODA IGLE KROZ KOJU JE UZETA KRV?

Uzimanje krvi izvodi se ubodom sterilne igle u venu lakatne jame. Davanje krvi traje 8 do 12 minuta i kroz to vrijeme igla se nalazi u veni. Po završetku uzimanja krvi igla se vadi, a na mjestu uboda vrši pritisak tuferom od vate. Da bi se ubrzalo zatvaranje otvora u veni,  ispužena ruka se podiže uvis. U većini je slučajeva otvor u veni potpuno je zatvoren u roku od nekoliko minuta i na koži ostaje samo mali trag uboda. Radi sigurnosti od naknadnog istjecanja krvi iz vene, postavi se i zavoj, koji davalac može skinuti nakon 2 sata.

Kod nekih davalaca krvi oko mjesta uboda nastaje oteklina s promjenom boje kože (hematom), uz osjećaj zatezanja i lagane boli. Oteklina može nastati tokom ili nakon davanja: uzrok otekline tokom davanja krvi posljedica je težeg uvođenja igle u venu ili lošeg položaja igle u veni, zbog kojeg mali dio krvi uz iglu izlazi u potkožno tkivo. Oteklina koja nastane nakon davanja uzrokovana je nedovoljnim stiskanjem (spazmom) vene ili jačim pokretima ruke (veći fizički napor).

Oteklina nije opasna nuspojava davanja krvi. Oteklina se liječi oblogom od alkohola i mirovanjem ruke. Ako se stanje ne popravi za 2 do 3 dana, potrebno je javiti se u transfuzijsku ustanovu.

ZAŠTO SE NEKI DAVAOCI NE OSJEĆAJU DOBRO NAKON DAVANJA KRVI?

Većina zdravih osoba koje daju krv podnosi gubitak 450 ml krvi bez ikakvih nuspojava. Nuspojave se mogu pojaviti tokom davanja, ali i do nekoliko sati nakon davanja krvi. Nuspojave mogu biti blage, srednje teške i teške. Najčešće se javljaju blage nuspojave poput nelagode, nervoze, zabrinutosti, ubrzanog ili dubokog disanja, bljedoće i znojenja, vrtoglavice i magljenja pred očima, te mučnina i povraćanje. Srednje i jake popratne pojave su nesvjestica i grčevi, javljaju se vrlo rijetko. Ove nuspojave liječe se kratkotrajnim ležanjem davaoca na ravnoj podlozi (ležaju sa spuštenim uzglavljem). Oporavak se može ubrzati podizanjem nogu. Osim toga, davalac treba popiti dovoljnu količinu tečnosti. Oporavak obično uslijedi nakon nekoliko minuta.

Najčešći uzrok nuspojava su strah, premorenost ili neispavanost, zbog čega se organizam nije u stanju prilagoditi kratkotrajnom gubitku krvi.


ZAŠTO SE DAJE 450 ml KRVI?

Krv je lijek. Da bi liječenje bolesnika bilo uspješno, mora se primijeniti u tačno određenoj količini kao i svaki drugi lijek.
Organizam odrasle osobe, tjelesne težine iznad 55kg ima više od 4,5 L krvi. Prosječno, krv čini 12% tjelesne težine čovjeka. Gubitak krvi do 15% organizam podnosi bez ikakvih popratnih pojava. Davanje 450mL krvi organizam gubi manje od 10% ukupne količine krvi.
Uobičajena doza uzete krvi je 450mL. To je standardna doza uzete krvi i prema tome se izračunava potreban broj doza krvnih pripravaka za liječenje bolesnika.
Iz jedne doze od 450mL krvi pripremi se 1 doza koncentrata eritrocita, 1 doza koncentrata trombocita i 1 doza plazme.

ZAŠTO SE NEKI LJUDI NE ODLUČUJU DAVATI KRV?

Anketirali smo davaoce krvi na našoj Službi o motivima za davanje krvi: najčešći razlog zbog kojeg daju krv je da se pomogne određenoj osobi, članu porodice, prijatelju. To je  human motiv- želja da se učini dobro djelo i da se pomogne bolesniku. Transfuzija u slučaju konkretne potrebe, zbog hitnosti zbrinjavanja pacijenta ne čeka te davaoce, nego iz rezervi obezbjeđuje potrebne količine, tako da davanje krvi ne treba biti usmjereno na potrebe konkretne osobe. Bolesnik ne treba da čeka na krv, krv treba da čeka bolesnika.

Dobrovoljni davaoci  krvi imaju divan osjećaj ličnog zadovoljstva zbog činjenice da je njihova krv pomogla da se spasi nečiji život.

Najčešći razlog za nedavanje krvi je strah i slabo znanje o potrebama i samom davanju krvi. Sve što je u vezi s davanjem krvi treba biti javno, bez tajni, dobro obrazloženo. Sve nejasnoće i zablude trebaju biti razjašnjene jer se time razbija strah kod ljudi. Informirane osobe će prepoznati motiv za davanje krvi.

Služba za transfuziju krvi Vam stoji na raspolaganju ako imate neke nejasnoće i pitanja. Rado ćemo Vam pomoći.

ZAŠTO SE DAVANJE KRVI NE PLAĆA ?

Davanje krvi za  novčanu naknadu je vrsta poslovno-trgovačkog odnosa. Zbog materijalne nagrade plaćeni davaoci često prešućuju važne podatke o svom zdravstvenom stanju, te davanje krvi može narušiti njihovo zdravlje, a primjena njihove krvi za liječenje može pogoršati stanje bolesnika. Kod  plaćenih davalaca  krvi veća je učestalost prisutnosti uzročnika zaraznih bolesti koje se prenose krvlju: hepatitis B i C, sifilis i AIDS. Transfuzije krvi od plaćenih davalaca  imaju veći rizik za prijenos tih bolesti na bolesnika. Osim toga, plaćanjem davanja krvi nije moguće motivirati dovoljan broj osoba za davanje krvi, a samo plaćanjem davalaca nije moguće uvijek osigurati potrebno transfuzijsko liječenje svim bolesnicima.

IMA LI DOZA KRVI CIJENU ?

Svaka doza krvi ili krvnog pripravka ima određenu cijenu. Uvriježeno je mišljenje da krvni pripravci kojima se liječi bolesnik trebaju biti besplatni, stoga što dobrovoljni davaoci besplatno daju svoju krv. Zaista, dobrovoljni davalac poklanja bolesniku svoju krv ili krvne sastojke. Medutim, postoje troškovi niza postupaka kojima se darovana krv ispituje i priprema za sigurnu i djelotvornu transfuziju bolesnicima.

Sve troškove transfuzijskog liječenja u zdravstvenoj ustanovi snosi Zavod za zdravstveno osiguranje.

KOJA PRAVA I POGODNOSTI IMAJU DOBROVOLJNI DAVAOCI KRVI?

Slobodni dani za davanje krvi

  • u skladu sa Zakonom o radu
  • u skladu s Kolektivnim ugovorom pojedinih preduzeća
  • u skladu s Pravilnicima o radu

Vlada Ze-do kantona donijela je odluku i uvršteno je u Pravilnike o radu pravo na slobodan dan na ime davanja krvi. Vlada nema direktni utjecaj na dodjelu slobodnih dana za davaoce krvi u privatnim preduzećima. U tim preduzećima sindikalne organizacije trebaju u dogovoru s poslodavcem dogovoriti slobodne dane za davanje krvi.


Oslobođenje od participacije u troškovima zdravstvene zaštite

  • oslobođeni od plaćanja participacije davaoci krvi koji su dali krv deset i preko deset puta
  • Svako davanje krvi etički obvezuje transfuzijsku službu da u slučaju potrebe transfuzijskog liječenja što brže osigura krv za davaoca i njegovu užu porodicu.


KO NE SMIJE DAVATI KRV?

  • Krv ne smiju davati osobe koje bi time oštetile svoje zdravlje ili bi njihova krv mogla ugroziti bolesnikovo zdravlje.
  • Krv ne smiju davati osobe koje boluju od akutne ili hronične bolesti, uzimaju antibiotike ili neke druge lijekove, neispavane osobe, osobe koje su na dugotrajnoj dijeti i osobe s rizičnim ponašanjem.
  • Davaocu koji je odbijen iscrpno se objasne razlozi zbog kojih ne može dati krv i daju mu se odgovori na sva njegova pitanja.


Trajno odbijanje davaoca:

1. Trajno se odbiju od davanja krvi osobe koje su bolovale ili sada boluju od teških hroničnih bolesti disajnog i probavnog sistema kao i osobe koje boluju od bolesti srca i krvnih žila, zloćudnih bolesti, bolesti jetre, AIDS-a, šećerne bolesti, živčanih i duševnih bolesti.
2. Trajno se odbijaju osobe s ponašanjem visokog rizika:

  • ovisnici o alkoholu ili drogama,
  • muškarci koji su u životu imali spolne odnose s drugim muškarcima (homoseksualni odnosi),
  • žene i muškarci koji su imali spolni odnos s prostitutkama,
  • osobe koje često mijenjaju seksualne partnere (promiskuitetne osobe),
  • osobe koje su uzimale drogu intravenskim putem,
  • osobe koje su liječene zbog spolno prenosivih bolesti (sifilis, gonoreja),
  • osobe koje su HIV-pozitivne,
  • seksualni partneri gore navedenih osoba.


Privremeno odbijanje davaoca:

  • s lakšim akutnim bolesnim stanjima (prehlade, poremećaji probavnog sistema, smanjenog željeza u krvi i sl.),
  • nakon operativnih zahvata,
  • nakon primanja transfuzija, primanja nekih cjepiva (vakcina),
  • s privremenim poremećajem krvnog tlaka,
  • žene za vrijeme menstruacije, trudnoće i dojenja.


Osobe koje uzimaju lijekove obvezno moraju to kazati ljekaru tokom ljekarskog pregleda prije davanja krvi. Lijekovi se mogu prenijeti krvlju i u bolesnika izazvati neželjeno djelovanje. Molimo budite iskreni pri svakom ljekarskom pregledu za davanje krvi. Recite ljekaru svoje sumnje jer time štitite i svoje i tuđe zdravlje. Postati davaoc krvi je privilegija koja sadrži i odgovornost prema bolesniku.

Ažurirano: Subota, 24 Studeni 2012 22:31