Srijeda, 03 Ruj 2014
 
 
Prenosimo Ispis E-mail

NAŠA RIJEČ - 04.02.2014.

INTERVIEW SA DIREKTOROM Prim. Dr. Abdulahom Granićem

Želimo dosegnuti evropske standarde

DR. GRANIĆ: Odgovorno tvrdim da ću svaki oblik korupcije i mita, koji bude dokazan, oštro sankcionisati, te ovim putem apelujem na osobe koje imaju bilo kakva saznanja o mitu i korupcijiu našoj ustanovi da isti prijave bez susprezanja...No, građani treba da znaju da svako lažno prijavljivanje predstavlja klevetu za koju se može novčano odgovarati, kao i da lažno podnošenje krivične prijave tužilaštvu predstavlja krivično djelo. Iskorjenjivanje korupcije je dugotrajan i mukotrpan posao
i bez saradnje korisnika naših usluga i zaposlenika Bolnice, nije je moguće ni smanjiti, ni iskorijeniti.

Više u PDF  izdanju... NAŠA RIJEČ

Onkologija sa njegom

S obzirom da je onkologija jedna od novijih  grana medicine, koja se zbog porasta broja onkoloških bolesnika u zadnje vrijeme počela naglo razvijati,  javila se potreba za izučavanjem onkologije kao zasebne grane, kao i za objedinjavanjem znanja iz ove oblasti.
Nakon dugih priprema i rada izdata je knjiga pod  nazivom "Onkologija sa njegom" autori-ce prim. doc. dr. sci. med. Alme Mekić-Abazović i saradnika.

Više u PDF  izdanju... NAŠA RIJEČ

PREVENCIJA CERVIKALNOG KARCINOMA (CCPW)

HPV - Zaštiti svoju budućnost

U organizaciji Evropske asocijacije za cervikalni kancer (ECCA) i Mreže mladih ginekoloških onkologa Evrope (ENYGO) u sklopu kampanje Biser mudrosti u Zenici i Kaknju je prikazan kratkometražni film pod naslovom: „HPV - Zaštiti svoju budućnost". Pored poučnog filma upriličena je i prezentacija dr. Mirze S. Mehića, ginekologa, člana ENYGO. Kampanja Biser mudrosti predstavlja ujedinjeni globalni  pokušaj da se podigne svijest o cervikalnom karcinomu i način na koji on može biti preveniran.

Više u PDF  izdanju... NAŠA RIJEČ

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

NAŠA RIJEČ - 21.01.2014.

PISMA ČITATELJA - KLINIČKI CENTAR U ZENICI „DA“ ILI „NE“?

Građanin sam općine Zenica, penzioner. Htio ili ne, upućen sam u sva zbivanja u Zenici i šire Bosni i Hercegovini. Vrlo je teška i preteška društvena, politička, finansijska i svaka ina situacija u Bosni i Hercegovini. Ta teška situacija nije zaobišla ni Zeničko-dobojski kanton. Ako Bog da, budući grad Zenica morao bi imati sve atribute gradskog područja. Prije svih, jedan od atributa trebao bi biti prerastanje Kantonalne bolnice Zenica u klinički centar.
Primarni potencijali su kadrovi Kantonalne bolnice Zenica. Ona ima na desetine doktora i magistara medicinske znanosti. Neki od njih su poznati evropski i svjetski priznati stručnjaci iz određenih grana te znanosti. Ima dovoljno specijalista i subspecijalista iz svih grana medicine. Takvim kadrovima mogu se pohvaliti samo klinički centri. Tu je hvale dostojan i ostali medicinski kadar. Kod svih je na prvom mjestu, briga o bolesnim osobama.
Da je gore navedeno tačno, radi pozitivnog primjera, opisat ću svoj slučaj.
Naime, krajem minule godine moju hanumu, inače kardiološku bolesnicu, zabolio je iznenada abdomen. Na poziv, hitna medicinska pomoć Doma zdravlja Zenica stigla je promptno za desetak minuta.
Dolaskom u Kantonalnu bolnicu Zenica, ljekarsko i ostalo medicinsko osoblje reagovalo je brzo i sa maksimalnim stepenom stručnosti i humanosti prema njoj. Iskazali su mnogo razumijevanja i prema nama-njenoj porodici.
Neočekivano, našla se na operacionom stolu. Prim.dr. Ibrahim Cero izvršio je operaciju crijeva. Ostranjeno je dvije trećine tankog i manji dio debelog crijeva. Imala je, narodski rečeno, infarkt crijeva. Bio je kritični period do sedam dana. Hvala dragom Allahu i prim dr. Ibrahimu Ceri, bolesnica je spašena i sada se nalazi u stanju blagog oporavka.
U čitavoj toj borbi za život, nesebičnu pažnju i pomoć pružili su šefovi: hirurškog i internog odjela, hirurškog šoka, intenzivne njege na internom odjelu, dijaliznog centra i sve drugo medicinsko osoblje koje je bilo u situaciji da joj pruži pomoć. Veliko hvala svima!
Posebnu zahvalnost izražavam prema prim. dr. Selimi Mutapčić, koja je dala meni i mojoj porodici savjete i uputstva kako da postupamo sa bolesnikom sa sindromom kratkog crijeva.
Kada razmišljam sa ove vremenske distance, o svemu što se dogodilo mojoj hanumi u vezi sa gore navedenom u članku, ne mogu da ne zaključim da kadrovski potencijal Kantonalne bolnice Zenica, na visini je kadrovskog potencijala kliničkog centra, bez obzira na zlonamjerna i neistinita objavljivanja kojekakvih članaka punih senzacija, a sve u negativnom kontekstu. Ovaj slučaj je vrlo pozitivan i hvale dostojan.
Ne mogu, a da ne napomenem, da su u bivšem socijalističkom društvu bile ozakonjene ustanove samodoprinosa i dobrovoljnih radnih akcija, u cilju da se nešto izgradi u korist naroda određenog područja. Zašto nešto što je dobro, ne bi koristio i ovaj sistem?
Predlažem Vladi i Skupštini Zeničko-dobojskog kantona, da poduzme prve korake i radnje u cilju postupnog prerastanja Kantonalne bolnice Zenica u Klinički centar Zenica. Primjera radi, da raspiše referendum sa postavljenim referendumskim pitanjem kao u naslovu ovog članka, uz već najavljene parlamentarne izbore.
Poručujem građanima Zeničko-dobojskog kantona, sadašnjim i budućim bolesnicima – pacijentnima Kantonalne bolnice Zenica, da budu u potpunosti sigurni kod pružanja svake vrste medicinske pomoći od strane visoko stručnog i visoko obrazovnog medicinskog kadra KBZ-a, da imaju neograničeno povjerenje u njihovu stručnost, u veliku humanost i razumijevanje za oboljelu osobu – pacijenta, bez obzira na njegovo imovno stanje i status u društvu.

Ibrahim Avdić

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

DNEVNI AVAZ - 19.03.2013.

INTERVJU Abdulah Granić, v.d. direktora KB Zenica - Nedostatak lijekova ne smije se ponoviti!
Početi provođenje mjera štednje Vlade i Uprave • Na pojavu ili prijavu mita odreagirat ću u okviru svoje nadležnosti, a po potrebi uključiti i nadležne organe.

Početkom marta funkciju vršioca dužnosti direktora Kantonalne bolnice Zenica preuzeo je dr. Abdulah Granić. U razgovoru za "Dnevni avaz" objasnio je u kakvom stanju je zatekao ovu ustanovu te kakvi su mu planovi.

Složena situacija

- Situacija u ovoj bolnici je složena, kao i svugdje. Ipak, vjerujem da se može mnogo toga popraviti, pa ću vrlo brzo Upravnom odboru predložiti set mjera. Optimista sam, imam dobar tim i uz pomoć Ministarstva zdravstva i osnivača, Vlade ZDK, stanje bi se vrlo brzo trebalo osjetno poboljšati.

KBZ je velika "firma" sa 1.500 uposlenika, gdje su "tačke" žarišta problema koje treba primarno rješavati?
- Najveći problem je nedostatak novca na koji se nadovezuju svi drugi. Uz program mjera štednje i Vladine upute o mjerama štednje, mislim da Kantonalna bolnica može smanjiti troškove, a time i nagomilane probleme. Na tom programu ću ubuduće insistirati.

U nekoliko navrata pacijenti su se žalili na nedostatak lijekova, najsloženije je u oblasti dijalize i hemoterapije.
- Dogodilo se ono što se više nesmi je ponoviti, a to je nedostatak lijekova koji je posljedica problema nagomilanih u proteklih nekoliko godina. Povodom toga zatražit ćemo pomoć resornog ministarstva i osnivača bolnice. Ispunili smo svoju obavezu i blagovremeno uputili nadležnoj instituciji akt koji se odnosi na našu potrebu za stvarnom količinom lijekova za onkološke pacijente prije svih citostatika, a u nadležnosti Federalnog fonda solidar
nosti pri Federalnom zavodu zdravstvenog osiguranja je nabavka tih lijekova. To je inače problem cijelog regiona, a ne samo naše ustanove.

Više u PDF  izdanju... Dnevni Avaz

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

WEB STRANICA VLADE ZE-DO KANTONA 26.12.2012

http://www.zdk.ba/vijesti/uspostavljanje-bolje-saradnje-kb-zenica-i-kcum-kosevo

Uspostavljanje bolje saradnje KB Zenica i KCUM Koševo

Posjeta-26-12-2012U posjeti Ministarstvu zdravstva Zeničko-dobojskog kantona bili su predstavnici Kliničkog univerzitetskog centra u Sarajevu na čelu sa dr. Mirzom Dilićem, direktorom internih discipline KUC Sarajevo.

Posjeta je započela radnim sastankom u Ministarstvu zdravstva ZDK sa ministricom Senkom Balorda, direktorom Zavoda za zdravstveno osiguranje ZDK Senaidom Begićem i v. d. direktorom Kantonalne bolnice Zenica Bahrudinom Hasanbašićem sa saradnicima. Razgovaralo se o dodatnim izmjenama Ugovora ZZO ZDK, Ministarstva zdravstva ZDK i Kliničkog centra u Sarajevu u pružanju usluga osiguranicima sa područja Zeničko- dobojskog kantona, Kantona koji je većinski osnivač Kliničkog centra Sarajevo.

Potom je upriličena posjeta Onkološkom odjelu i radiološkom odjelu Kantonalne bolnice u Zenici.

Posjeta-26-12-2012-02

Posjeta-26-12-2012-03

Posjeta-26-12-2012-04

Posjeta-26-12-2012-05

Posjeta-26-12-2012-06

Posjeta-26-12-2012-07



Preuzeto od Press ZDK.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

NAŠA RIJEČ - 13.11.2012.

14. novembar – Svjetski dan dijabetesa.

U ZE-DO kantonu dijabetes je krupan javno-zdravstveni problem

Povod za interview sa prof. dr. Salemom Alajbegovićem, poznatim subspecijalistom dijabetologom i endokrinologom je 14. novembar – Svjetski dan dijabetesa.
NR: Koja je ovogodišnja tema Svjetskog dana dijabetesa?
prof. dr. Salem AlajbegovićPROF. DR. ALAJBEGOVIĆ: Svjetska zdravstvena organizacija, odnosno svjetska dijabetična asocijacija - IDF je proklamirala da se u povodu ovogodišnjeg Svjetskog dana dijabetesa promovira milion plavih krugova, zapravo da se taj plavi krug kao simbol prepoznaje u javnosti, kao što je simbol borbe protiv AIDS-a crvena traka. Dakle, taj plavi krug treba biti simbol prepoznavanja dijabetesa kao globalnog zdravstvenog, socijalnog i epidemijskog problema, kako bi vlastima, javnosti i oboljelima od ove bolesti u svim državama svijeta ukazao na sveukupni problem dijabetesa i značaj promocije preventivnih mjera, strategije, akcije i borbe protiv ove bolesti, te sprječavanja njenog eksplozivnog širenja. Također i da promovira zdravu ishranu, edukaciju, fizičke aktivnosti, odnosno sve načine i stilove življenja koji su u službi zdravlja.

Više u PDF  izdanju... Naša Riječ

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

PRESS ZDK - 01.11.2012.

U Ministarstvu zdravstva ZDK održan sastanak o daljnjim aktivnostima u realizaciji “austrijskog kredita”

Sastanak u Ministarstvu zdravstva ZDKPremijer Fikret Plevljak, ministrica zdravstva Senka Balorda i direktor Kantonalne bolnice Zenica Bahrudin Hasanbašić razgovarali su o daljnjim koracima u realizaciji robnog kredita i nabavke opreme za Kantonalnu bolnicu Zenica.

Ministarstvo zdravstva ZDK je zatražilo od Kantonalne bolnice da formira stručni tim ljekara - specijalista i drugog medicinskog osoblja koji će izvršiti uvid u dokumentaciju o opremi, a koja će biti predmet nabavke kroz robni kredit i dati svoje stručno mišljenje.

Dopis Ministarstva zdravstva ZDK direktoru Kantonalne bolnice o formiranju stručnog timaTakođer, na sastanku su dogovoreni zadaci stručnog tima kao prvi korak u unapređenju kvaliteta zdravstvenih usluga u Kantonalnoj bolnici Zenica i konačnoj realizaciji „austrijskog kredita“.

Preuzeto od Pres službe ZDK

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

SUPERINFO - 17.08.2012

Nastavak aktivnosti na realizaciji austrijskog kredita za KBZ Zenica

Superinfo 17.08.2012.U Ministarstvu zdravstva Zeničko - dobojskog kantona održan je radni sastanak na kojem se razgovaralo o daljnjim aktivnostima u realizaciji austrijskog robnog kredita, u iznosu 14.500.000 eura, za nabavku opreme za novi energetski kompleks te za nabavku instalacija i opreme za novi centralni operativni blok sa pratećim sadržajima u Kantonalnoj bolnici Zenica. Zastoj u realizaciji sredstava nastao je zbog neusaglašenosti dokumentacije, odnosno različitih i nepotpunih podataka o kategorizaciji pojedinih aparata koju imaju Vlada ZDK kao investitor, i “Odelga” austrijska firma koja je izabrana kao najpovoljniji ponuđač na nabavku opreme iz robnog kredita

Više u PDF  izdanju... SUPERINFO

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

NAŠA RIJEČ - 19.06.2012

14. JUNI - SVJETSKI DAN DOBROVOLJNIH DAVALACA KRVI

Svjetski dan da­valaca krvi (14. juni) obilježava se od 2004. godine na osnovu Rezolucije Svjet­ske zdravstvene organiza­cije, a u čast nobelovca dr. Karla Landsteinera, zaslužnog za sistem odre­đivanja krvnih grupa. Cilj obilježavanja ovog dana je podizanje svijesti o potrebi za sigurnom krv­lju diljem svijeta i ohra­brivanje pojedinaca da redovno doniraju krv, kako bi krv bila dostupna za sve kojima je potrebna. Zadnjih godina moto Svjetskog dana davalaca krvi je bio „Sigurna krv startuje od mene", „Nova krv za svijet", „Više krvi više života". Ovogodiš­njim motom "Svaki dava­lac je heroj" želi se nagla­siti globalni nedostatak i povećana potreba za krvi, s posebnim naglaskom na poštovanje i brigu prema onima koji daju krv. Tre­ba spomenuti da se u ovom mjesecu, 22. juna obilježava i Dan dobro­voljnih davalaca krvi FBiH.

Više u PDF  izdanju...Nasa Riječ-tema broja

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Preuzeto od TV1 30.05.2012. godine

Prilog - Otvaranje radioterapije


----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

SUPERINFO, 11.06.2012. godine

Spremni smo i za pacijente iz drugih kantona

Kraj mjeseca maja u Kantonalnoj Bolnici Zenica je obilježen svečanim otvorenjem Odjela za radioterapiju pri Službi za onkologiju i hematologiju. Ovaj projekat, koji je od izuzetnog značaja za KBZ, ali i cijelu regiju i BiH, realiziran je iz sredstava koja su osigurali talijanska regija Piemonte putem svoje fondacije “Sao Paolo” u iznosu od 1,5 miliona eura i Vlada ZDK u iznosu od 1.323.336 KM. O projektu, potrebi osnivanja ovog Odjela i drugim značajnim pitanjima razgovarali smo sa prim.dr.sci.med. Almom Mekić - Abazović, načelnicom Službe za onkologiju, hematologiju i radioterapiju.

Superinfo: Molim Vas da našim čitaocima kratko pojasnite šta je to radioterapija, u kojem stadiju oboljenja joj se pristupa i koji je u medicinskim analizama zabilježen postotak izlječenja ovom metodom?

Radioterapija je metoda liječenja koja upotrebljava prodorne snopove ionizirajućih zraka koje izazivaju uništenja bolesnog tkiva. Liječenje zračenjem najčešće se provodi pet puta sedmično, kroz nekoliko sedmica. Glavni razlog za dugo trajanje liječenja (5-6 sedmica, pa i više) jest potreba planiranja terapije na taj način da se željenom dozom ozrači tumor, ali da se istovremeno na najmanju moguću mjeru svede oštećenje okolnog zdravog tkiva.

Za vrijeme zračenja bolesnik mirno leži. Pri zračenju se ne čuje i ne vidi ništa, a najčešće se i ništa ne osjeća. Neki bolesnici navode da osjećaju toplinu ili mravinjanje u dijelu tijela koji se zrači, ali pri tome ne smije biti neugodna osjećaja.

Pretrage krvne slike, posebice vrijednosti leukocita i trombocita, vrlo su važne i obavljaju se barem jednom sedmično do deset dana. Zračenje nekih regija može u znatnijoj mjeri djelovati na sposobnost koštane srži da proizvodi leukocite i trombocite.

Popratni učinci zračenja mogu biti neugodni, ali uz pažljivo i precizno planiranje i provođenje terapije po pravilima i preporukama, najčešće nisu ozbiljni. Obično se javljaju u drugoj polovici trajanja liječenja i nestaju nekoliko sedmica po završetku (rane reakcije na zračenje).

Radioterapija se može koristiti preoperativno, intraoperativno i postoperativno.

Preoperativna radioterapija dovodi do „down staginga“- smanjenja tumora, poštednog operativnog zahvata i boljih rezultata.


Više u PDF ili štampanom izdanju...  Str2, Str3.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

NAŠA RIJEČ, 05.06.2012. godine

Kruna višegodišnjeg razvojnog procesa Bolnice

Prije nepune dvije godine u Kantonalnoj bolnici Zenica, a uz svesrednu pomoć partnera iz italijanske regije Piemonte, pokrenut je projekt izgradnje odjela radioterapije kojim se zaokružio ciklus koji je počeo otvaranjem službe za hematoonkologiju, a onkološki pacijenti koji je iz godinu u godinu sve više, na ovaj način imat će u zeničkoj Bolnici kompletnu uslugu te ubuduće na terapije neće putovati u druge centre. Realizacija projekta vrijednog oko 4,5 miliona KM počela je krajem 2010., a sredstva su osigurali italijanska regija Piemonte putem svoje fondacije “Sao Paolo” u iznosu od 1,5 miliona eura i Vlada Zeničko-dobojskog kantona koja je u troškovim aparticipiralasa 1.323.336 KM.

Zdravstvo – bolja strana bh društva

Radioterapija - slika sa otvaranjaČast da presijeku vrpcu i simbolično puste u rad novoizgrađeni objekat pripali su predsjedavajućem Predsjedništva BiH Bakiru Izetbegoviću i prim. dr. Senki Balordi, ministrici zdravstva u Vladi ZDK. „Zdrastveni sistem jedna je je od boljih strana bh. društva i to može da raduje. Osim za građane 12 opština ZEDO kantona ovo je važan događaj i za građane drugih dijelova BiH koji će takođe moći ovdje da se efikasno liječe“, rekao je tom prilikom Izetbegović. Na popratnoj svečanosti, na kojoj se okupio veliki broj uvaženih gostiju i prijatelja Bolnice, prisutnima su se pored direktora Kantonalne bolnice Zenica, obratili i načelnik Općine Zenica Husejin Smajlović, ministrica zdravstva ZDK prim.dr Senka Balorda i prim. dr. Aida Pilav, pomoćnica federalnog ministra zdravstva.
Svečanost su svojim nastupom obogatili i hor Udruženja žena oboljelih od karcinoma dojke „Život“ kao i učenici iz Srednje muzičke škole Zenica.
“Ovo je radost ponajviše našim mnogobrojnim pacijentima koji će biti pošteđeni odlaska na liječenje u druge centre. Nema potrebe dokazivati da je zadaća svake dobre politike osiguranje najboljih mogućih uslova življenja njenih građana. A briga o bolesnim i njihov tretman u društvu je najbolji pokazatelj moralnog zdravlja i vrijednosti jedne zajednice”, naglasio je prim. dr. Ibrahim Šišić.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

NAŠA RIJEČ, 24.04.2012. godine

Dvanaest novih primarijusa

Odlukom Federalnog ministarstva zdravstva 179 zdravstvenih radnika dobilo je počasno zvanje primarijus, koje se dodjeljuje za dugogodišnji uspješan rad i postignute rezultate na zaštiti zdravlja stanovištva, kao i razvoju zdravstva.
Svečanost povodom priznavanja počasnog zvanja primarijus zdravstvenim radnicima Federacije Bosne i Hercegovine za 2011. godinu, održana je 16. aprila u velikoj Sali Parlamenta Federacije BiH u Sarajevu.
Direktor Kantonalne bolnice Zenica prim.dr. Ibrahim Šišić povodom promovisanja ljekara KBZ-a u počasno zvanje primarijus je istakao:
„Zadovoljstvo je da, kao direktor ove ustanove, mogu konstatovati da je Kantonalna bolnica Zenica ove godine postala bogatija za 12 ljekara sa zvanjem primarijus. Svojim radnim kolegama i saradnicima čestitam na postignutim rezultatima za njihov dugogodišnji uspješan rad, kao i postignute rezultate u oblasti zdravstva. Ovo je značajan doprinos dignitetu naše profesije. Vođeni znanjem i strukom možemo napraviti istinske iskorake da naša Ustanova može odgovoriti sve zahtijevnijim medicinskim izazovima i ispunjenju uslova da preraste u kliničku bolnicu što doprinosi razvoju misije i vizije naše Ustanove u ovom mandatnom periodu od četiri godine."

LJEKARI KANTONALNE BOLNICE ZENICA PROMOVISANI U ZVANJE PRIMARIJUS:
  • Senad Dervišević, specijalista opšte hirurgije - Šef odjeljena za poluintenzivnu njegu u Službi za hirurške bolesti KBZ-a,
  • Mubera Šestić, specijalista dermatovenerolog - Načelnica Službe za kožne i venerične bolesti KBZ-a,
  • Tahira Kožo, specijalista oftalmolog - Šef specijalističke ambulante u Službi za očne bolesti KBZ-a,
  • Alma Mekić Abazović, specijalista urgentne medicine, subspecijalista onkolog-Načelnica Službe za onkologiju i hematologiju KBZ-a,
  • Velida Ajanović, specijalista radiolog - Šef kabineta za mamografiju u Službi za radilogiju KBZ-a,
  • Bajro Torlak, specijalista neuropsihijatar-Šef odjeljenja za psihotraumu u Službi za psihijatriju KBZ-a,
  • Ibrahim Šišić, specijalista urgentne medicine, subspecijalista onkolog, - Direktor KBZ-a,
  • Abdulah Granić, specijalista ginekolog, - Šef odsijeka za hitne ginekološke intervencije i prijem u Službi za ženske bolesti, perinatologiju i neonatologiju KBZ-a,
  • Nasira Begičević, specijalista interne medicine, - Šef odsijeka za bolnički smještaj u odjeljenju nefrologije Službe za unutrašnje bolesti KBZ-a,
  • Aida Arnaut, specijalista interne medicine, - Šef odsijeka za hepatologiju u Službi za unutrašnje bolesti
  • Alma Zildžić, specijalista interne medicine, subspecijalista nefrolog, - Šef odjeljenja centralne intenzivne njege u Službi za unutrašnje bolesti KBZ-a,
  • Vildana Torlak Arnautović, specijalista interne medicine, subspecijalista pulmolog, - Šef odjeljenja pulmologije u Službi za unutrašnje bolesti KBZ-a.

JPG - izdanje članka iz NAŠE RIJEČI.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

INTERVJU 13.03.2012. godine

DR. IBRAHIM ŠIŠIĆ, Direktor Kantonalne bolnice Zenica za BHT


----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

OSLOBOĐENJE 05.02.2012. godine

DR. IBRAHIM ŠIŠIĆ, Direktor Kantonalne bolnice Zenica - Distanciranje od nečasnih ljekara

Valja nam profesiji Ijekara vratiti dostojanstvo. Moramo se jasno distancirati od pojedinaca koji nečasnim radnjama blate ugled časne medicinske profesije.

Oslobođenje: Već tri mjeseca obnašate funkciju prvog čovjeka Kantonalne bolnice Zenica. Koji će Vam biti prioriteti u radu ove ustanove u narednom periodu?

KB Zenica ima dugu i svijetlu tradiciju pružanja kvalitetnih bolničkih usluga. Cilj nam je unaprijediti postojeće i definisati nove oblasti i discipline u kojim bi bolnica mogla imati komparativne prednosti te ulagati u njihov razvoj.


Želimo unaprijediti međunarodnu saradnju, unaprijediti prisutnost bolnice u javnosti kroz širu angažovanost svih resursa, razvoj saradnje sa drugim zdravstvenim ustanovama uz obezbjeđivanje više saradnje sa drugim kantonima kojima možemo pružati usluge, te pozicioniranje pacijenta u centar pažnje kao orijentir buduće organizacije. Želimo razvoj prostornih mogućnosti zbog poboljšanja uslova boravka pacijenata, te tehničko unapređenje bolničkih kapaciteta i, najvažnije, rad na kontinuiranoj edukaciji kadrova i promjeni imidža ljekarskoj struci. Valja nam vratiti dostojanstvo profesiji ljekara. Moramo se jasno distancirati od pojedinaca koji nečasnim radnjama blate ugled časne medicinske profesije. Ovo jesu visoki standardi i teški ciljevi.

Međutim, iskustvo me je naučilo da bez visoko postavljene ljestvice nema kvalitativnog iskoraka, nema bilo kakvog napretka. U realizaciji ovih nakana ohrabruju me dvije stvari; znanje i tradicija ove bolnice i čvrsto opredjeljenje i ranije i ove vlade da nam pruži materijalnu podršku u ovim nastojanima. Niko ne smije biti zadovoljan sa postojećim stanjem, ne zato što je loše, već zato što može biti daleko bolje.

Moderna oprema

Oslobođenje: Kakav je nivo kvaliteta zdravstvenih usluga u KBZ-u, te da li je opremljen odgovarajućom medicinskom opremom?

Kantonalna bolnica pruža usluge sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite. Zapravo, kroz rad 26 medicinskih službi pruža sve vidove sekundarne zdravstvene zaštite, usluge hemodijalize, humane reprodukcije, neurohirurgije, HlV-a, onkologije, radioterapije, radikalnih hirurških zahvata, usluga laparoskopske hirurgije, onkološke hirurgije, usluge snimanja magnetnom rezonancom, mikrobiološkim uslugama, a pruža i usluge tercijarnog nivoa koje su doskora obavljali klinički centri u Tuzli i Sarajevu...

Više u PDF izdanju.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

NAŠA RIJEČ, 31.01.2012. godine

DR. IBRAHIM ŠIŠIĆ, Direktor Kantonalne bolnice Zenica - Dobri Ijekari su okosnica bolnice

NR: Šta je najjača, a šta najslabija karika Kantonalne bolnice Zenica?

DR. ŠIŠIĆ Javna ustanova Kantonalna bolnica Zenica je vodeća i najveća medicinska ustanova u ZE-DO kantonu koja kontinuirano pruža usluge liječenja, njege i hospitalizacije pacijenata uz primjenu savremenih dijagnostičko-terapeutskih procedura i metoda liječenja, sa kvalitetnim i educiranim kadrom. Ljudski resursi i kadar čine najveći trenutni potencijal i predstavljaju okosnicu razvoja ustanove ovog tipa. Doduše, mnoge mlađe kolege su u fazi izrastanja u visoko-stručne kadrove i tek će za koju godinu moći u potpunosti preuzeti najodgovornije zadatke. Jedan od prioriteta novog manadžmenta jeste zadržati postojeće ali i ojačati ljudske resurse. Dosadašnji kontinuitet započetih aktivnosti i pojekata Bolnice iz prethodnog perioda koji se očitovao kroz snažnu podršku prethodne Vlade i moderne bolnice kakve postoje u svijetu i okruženju. Na drugoj strani mnogi su izazovi u popravljanju i unapređenju postojećeg stanja. Taj će se rad ogledati u više segmenata: naš je plan staviti pacijenta u središte interesovanja, definirati prioritete odnosno discipline u kojima bi Kantonalna bolnica imala komparativne prednosti u odnosu na druge centre, umrežavati znanje kroz afirmiranje timskog rada i unapređenje principa humanosti, etičnosti i stručnosti, promjene imidža kroz aktivnu borbu protiv korupcije i veću prisutnost bolnice u javnosti, vraćanje integriteta i dostojanstva profesije i stvaranje ambijenta za intelektualni i i lični rast. Samo ćemo tako dobiti dobre ljekare koji su okosnica dobre bolnice. Također čemo raditi na razvoju materijalnih i finasijskih resursa kojima bi se poboljšali uslovi boravka pacijenata, poboljšale i razvile nove prostorne mogućnosti, poboljšavao standard zaposlenika u skladu sa realnim pokazateljima itd.

Treba znati da je stanje bolnice u dobroj mjeri odraz stanja u društvu. Tamo gdje su budžeti veći i stanje Bolnice i zdravstvene zaštite je bolje. Ipak, smatram da se mogu napraviti mnogi iskoraci o kojima ćemo blagovremeno obavještavati javnost.
Niko ne smije biti zadovoljan sa postojećim stanjem, ne zato što je loše već zato što može biti daleko bolje, i zato su nova vizija i promjene koje iz nje proizlaze neophodne. Realizacija ove vizije se može ostvariti samo uz maksimalno angažovanje svih zaposlenih počevši od portirske službe do šefova službi i direktora. Programi ušteda i racionalnijeg korištenja svih resursa mogu stvoriti uslove zaprevazilaženje određenih negativnih kretanja u državi. S obzirom daje zdravstvo skupo nužna je puna podrška organa i institucija ZE-DO kantona i Federacije. Na kraju, treba znati da strukturne promjene zahtijevaju vrijeme pa se one ne mogu završiti u jednom mandatnom periodu, ali se mora odnekud započeti, da bi se posao uopće završio.

DR. ŠIŠIĆ: Naš je plan staviti pacijenta u središte interesovanja, definirati prioritete odnosno discipline u kojima bi Kantonalna bolnica imala komparativne prednosti u odnosu na druge centre, umrežavati znanje kroz afirmiranje timskog rada i unapređenje principa humanosti, etičnosti i stručnosti, promjene imidža kroz aktivnu borbu protiv korupcije i veču prisutnost bolnice u javnosti, vračanje integriteta i dostojanstva profesije i stvaranje ambijenta za intelektualni i lični rast.

PDF izdanje članka iz NAŠE RIJEČI.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

NAŠA RIJEČ, 24.01.2012. godine

DR. IBRAHIM ŠIŠIĆ, DIREKTOR KANTONALNE BOLNICE ZENICA - Najvažniji resurs Bolnice je visokoobrazovani medicinski kadar

Autor: Elvira Šaćirbegović Utorak, 24 Siječanj 2012 12:09

NR: Prije nepuna tri mjeseca ste imenovani na mjesto direktora Kantonalne bolnice Zenica. Koliko ova ustanova ima uposlenih, kakva je struktura kadrova i hoće li biti promjena kadrovske strukture?

DR. ŠIŠIĆ: Čisto statistički mogli bismo kazati da Kantonalna bolnica zapošljava 1.535 zaposlenika od čega medicinski zaposlenici čine dvije, a nemedicinski jednu trećinu od ukupnog broja uposlenih. U ukupnoj strukturi uposlenih 263 zaposlenika čine VSS kadrovi, odnosno ljekari-specijalisti, te uposlenici sa završenim Zdravstvenim fakultetom, VŠ kadar i  SSS  koji čine do trećine uposlenika medicinskog profila. No, i pored ovih brojki  mi imamo nedovoljan broj specijalista za pojedine discipline što otežava rad bolnice, a posebno ljekara usmjerene specijalnosti. Objektivni problem je neusklađenost standarda i normativa preuzetih iz bivše države koji uzrokuju poteškoće u realizaciji već prihvaćenih programa  Bez medicinskih stručnjaka, naprosto je nezamisliva dobra zdravstvena ustanova. Na drugoj strani, mi smo tek obnovili kadar i tek za koju godinu ćemo brati pune plodove njihova angažmana. Dakle, bolnici treba još stručnjaka, ali to je limitirano novcem i faktorom vremena, a ni jedno ni drugo ne zavisi od nas. U planiranju i realizaciji vizije Bolnice važan korak je afirmirati timski rad i formirati timove koji će u sistemu koordinacije i subordinacije realizirati ciljeve. Zbog toga su određene kadrovske promjene neminovnost i one su razumljive, očekivane, poželjne i nužne. Ljudska je zakonitost da se nakon dugo vremena na jednoj poziciji i pored najbolje volje izgubi kreativnost, oštrina i spremnost na promjene kao preduvjete dobrog vođenja.

Izazov je zadržati postignuti nivo i ići dalje

NR: Kvalitet i obim usluga koje su u KB Zenica dostupne građanima je permanentno poboljšavan. Koje su to usluge zbog kojih građani moraju ići van kantona u druge kliničke i bolničke centre i šta će od tih usluga uskoro biti dostupno u KB Zenica?

DR. ŠIŠIĆ: Kantonalna bolnica Zenica je javna ustanova koja kroz rad 26 medicinskih službi pruža sve vidove sekundarne zdravstvene zaštite, a kroz usluge hemodijalize, humane reprukcije, neurohirurgije, HIV-a, onkologije, hematoonkologije-hemoterapija, radikalnih hirurških zahvata, usluga laparoskopske hirurgije, onkološke hirurgije, razbijanja kamenaca  u bubrezima, usluge snimanja magnetnom rezonancom, mikrobiološkim uslugama, pruža i usluge tercijernog nivoa koje su do skora obavljali Klinički centri u Tuzli i Sarajevu.

Ovo navodim da bismo bili načisto koje iskorake je Bolnica napravila na tercijalnom nivou zaštite što je znatan napredak, ali i izazov da održimo ovaj nivo i dalje unaprijedimo i proširimo rad u tom dijelu pružanja usluga, posebno imamo li u vidu standarde koji postoje danas u Federaciji i BiH. Pružanje nekih od tih usluga je trenutno ograničeno raspoloživim  sredstvima usljed deficita prostornih i kadrovskih kapaciteta  i skupe medicinske opreme. Potrebna sredstva za proširenje kapaciteta i usluga zavise od nadležnih kantonalnih institucija ZE-DO kantona  kroz finansiranje investicionih i drugih ulaganja  shodno važećim pozitivnim zakonskim propisima, ali i sredstvima koje po osnovu ugovaranja dobijamo od strane Federalnog zavoda zdravstvenog osiguranja.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
ONASA, 30.12.2011. godine

Direktor Kantonalne bolnice Zenica Ibrahim Šišić u intervjuu za Agenciju ONASA govori, između ostalog, o prioritetima u radu u narednom četverogodišnjem mandatu, kvalitetu zdravstvenih usluga u ovoj bolnici, problemima sa kojima se najčešće susreću ljekari ove bolnice, saradnji sa kliničkim centrima, te stanju u zdravstvu BiH.

ONASA: Početkom novembra imenovani ste za direktora Kantonalne bolnice Zenica (KBZ). Šta će biti prioriteti u Vašem narednom četverogodišnjem mandatu?

Dr Ibrahim Šišić

ŠIŠIĆ: Kantonalna bolnica Zenica treba da bude prepoznatljiva zdravstvena ustanova u BiH po svojim organizacionim i kadrovskim resursima i uslugama koje pruža svojim korisnicima. U našoj viziji treba da budemo referalni, regionalni lider i centar za pružanje medicinskih usluga visokog kvaliteta iz oblasti bolničke zdravstvene zaštite na regiji Srednje Bosne i šire. Treba da budemo klinička ustanova koja će razvijati i unapređivati naučno-istraživačku i nastavnu djelatnost za sve profile medicinskog osoblja, da pružamo usluge najvišeg nivoa sigurnosti i kvalitete, da budemo ustanova u kojoj su pacijenti zadovoljni pruženim zdravstvenim uslugama, te ustanova u kojoj će postojati uslovi u kojima će se vrednovati rad, znanje i vještine svih zaposlenih.
Ovo jesu visoki standardi i teški ciljevi. Međutim, iskustvo me je naučilo da bez visoko postavljene ljestvice nema kvalitativnog iskoraka, nema bilo kakvog napretka. U realizaciji ovih nakana me ohrabruju dvije stvari: znanje i tradicija Bolnice i opredjeljene i ranije i sadašnje Vlade da nam pruži podršku u ovim nastojanjima.

ONASA: Kakav je nivo kvaliteta zdravstvenih usluga u KBZ, da li je Bolnica kadrovski popunjena, te da li je opremljena odgovarajućom medicinskom opremom?

ŠIŠIĆ: KBZ je javna ustanova čija je osnovna djelatnost definisana Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Zakonom o osnivanju Kantonalne bolnice. Bolnica pruža usluge sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite. Zapravo kroz rad 26 medicinskih službi pruža sve vidove sekundarne zdravstvene zaštite, a kroz usluge hemodijalize, humane reprodukcije, neurohirurgije, HIV-a, onkologije, i drugih hirurških disciplina pruža i usluge tercijernog nivoa koje su do skora obavljali klinički centri u Tuzli i Sarajevu.To je snažan iskorak, ali i izazov da održimo ovaj nivo i dalje unaprijedimo i proširimo rad u tom dijelu pružanja usluga, posebno imamo li u vidu standarde koji postoje danas u Federaciji i BiH.
I pored činjenice da je posljednih godina učinila ogromne napore da osigura potreban kadar, Bolnica je i danas u poziciji da ima nedovoljan broj specijalista, posebno specijalista usmjerene specijalizacije. Mnoge kolege su u fazi izrastanja u visokostručne kadrove i tek će za koju godinu moći u potpunosti preuzeti najodgovornije zadatke. Imamo i problem neusklađenosti standarda i normativa koji su preuzeti iz ranije države što uzrokuje poteškoće u realizaciji već prihvaćenih programa.To u mnogome otežava rad bolnice.
Naravno, manji problem su kadrovi sa višom spremom (VŠ) koji nisu sistemski riješeni na razini države i kadar sa srednjom stručnom spremom (SSS) od kojih u mnogome ovisi kvalitet medicinske usluge. Kada je riječ o opremi ona je dobrim dijelom obnovljena, ali postoji i dalje veoma značajna potreba za obnovom i nabavkom nove opreme, posebno u pojedinim službama. Razvoj informacionih sistema je u toku što će omogućiti brži protok informacija i ideja unutar pojedinih službi u Bolnici.

ONASA: Koji su problemi sa kojima se najčešće susreću ljekari KBZ?

ŠIŠIĆ: Više je značajnih problema, a evo ja ću akcentirati nekoliko. Prostor u kojem bolnica radi je nezadovoljavajući. Ukupna površina je nedovoljna, a situacija je još nepovoljnija kada se posmatraju normativne potrebe za pojedine službe. Značajan dio prostora je u starim zgradama, paviljonski tip gradnje, koje su prije svega po pitanju smještaja bolesnika, hirurških sala, intenzivnih jedinica, uslužnih servisa, instalacija, neadekvatne trenutnim potrebama službi i Bolnice kao cjeline. Zato usluge i ne mogu biti na nivou naših želja. Značajna je potreba za novom opremom koja prati i nivo pružene usluge, posebno u dijelu dijagnostike, kako invazivne tako i neinvazivne, i terapije kod internističkih i kod hirurških grana. Zatim, tu je veliki pritisak pacijenata na bolničke kapacitete mada imaju lakše povrede i bolesti koji bi se morale zbrinuti izvan bolnice, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Problem su nedostajuća materijalna sredstva za planirane edukacije kojima se stiču nova znanja i ovladava novim vještinama, a koja je jedan od najboljih načina za pružanje novih i kvaitetnijih usluga. Bez obrazovanog ljekara nemoguća je dobra zdravstvena usluga, a ovo je moguće jedino kroz permanentnu edukaciju. Svakako je važno kazati da je povećanje standarda ljekara i drugog osoblja važna pretpostavka, na čemu ćemo morati raditi sa osnivačem.

ONASA: Vrijeme je recesije i smanjenja budžetskih izdvajanja. Koliko ste zadovoljni finansijskom podrškom koju Vam pruža Vlada Zeničko-dobojskog kantona (ZDK)?

ŠIŠIĆ: KBZ se redovno finasira iz doprinosa obaveznog zdravstvenog osiguranja zaključivanjem ugovora o finansiranju zdravstvenih ustanova sa Zavodom zdravstvenog osiguranja ZDK. Naravno tu su i ugovori sa Federalnim zavodom zdravstvenog osiguranja (FZZO) i vlastiti prihodi iz dijela usluga koje pružamo drugim kantonima. Međutim, u dijelu investicija i investicijsko-tekućeg održavanja imamo stanovitih problema. Naime, prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, osnivač je dužan osigurati ta sredstva koje Bolnica već duže vrijeme neuspijeva osigurati u budžetu ZDK. Posebno je to veliki problem u vrijeme recesije.To je sudbina svih siromašnih kantona. Riješenje je u planiranju tih sredstava u kantonima, a dijelom i pomoć od Federacije BiH i države.

ONASA: Kako ocjenjujete saradnju sa kliničkim centrima u Sarajevu i Tuzli?

ŠIŠIĆ: Povezivanje i saradnja sa drugim zdravstvenim ustanovama je neminovnost i potreba. Saradnju sa drugim zdravstvenim ustanovama i institucijama i centrima za obrazovanje, edukaciju i  istraživanje posebno sa oba klinička centra ostvarujemo u procesu provođenja specijalizacija i usmjerenih specijalizacija.
Veoma je značajna saradnja u dijelu nastavka liječenja u tercijarnom dijelu zdravstvene zaštite za koje Kantonalna bolnica nema kapaciteta i koje su u nadležnosti kliničkih centara. Klinički centri su referalni centri za pojedine visoko sofisticirane usluge koje su veoma skupe i traže posebne uvjete, kadrovske potencijale i dijagnostiku. Mi nismo nezadovoljni, ali se ta saradnja mora unaprijediti. Mi moramo priznati da je prisutan osjećaj monopoliziranja određenih segmenata od pojedinih službi.
Smatram da postoji potreba i prostor za intenzivniju saradnju, razmjenu znanja i vještina i međusobnog približavanja. Mi smo mala zemlja koja ima skromnna finansijska sredstva, a s druge strane, proces decentralizacije usluga uz racionalnije korištenje i bolju organizaciju su prirodan put unaprjeđenja zdravstvene zaštite. Naš primarni interes je biti na usluzi pacijentima i njima olakšati inače teške trenutke bolesti.

ONASA: Kako je prema, Vašem mišljenju, moguće riješiti dugogodišnje probleme liječenja građana opština koje su geografski bliže Sarajevu nego Zenici (npr. građani Olova zdravstvene usluge dobijaju u Zenici umjesto u Sarajevu koje im je bliže)?

ŠIŠIĆ:To su već dugogodišnji problemi ali oni su refleksija ukupnih odnosa u državi i to je nužno imati u vidu. Mi smo uspjeli boljom organizacijom vanbolničke službe odnosno ambulantno polikliničkom zaštitom neke probleme umanjiti i riješiti. Jedan dio tih usluga sada već pružaju rubne opštine same i to je regulisano ugovorima sa Zavodom zdravstvenog osiguranja.
Građani Olova ovaj problem i najviše osjete i na to moramo svi biti osjetljivi. Mišljenja sam da se tu moraju iznaći kvalitenija rješenja na relaciji dva zavoda zdravstvenog osiguranja, ZDK i Kantona Sarajevo, odnosno dvije vlade.

ONASA: Prema Vašem mišljenju, kakvo je generalno stanje u zdravstvu u BiH danas?

ŠIŠIĆ: Pitanje je suštinsko i najvažnije. Zdravstveni sistem u Republici Srpskoj (RS) se trenutno pokazao efikasnijim, a kada je Federacija BiH u pitanju tu imamo značajan problem. Finansiranje zdravstva je kantonalna nadležnost dok je većina kantona siromašna i ne osigurava takav kvalitet zdravstvene zaštite i paket usluga kojima neće biti diskriminacije i neravnopravnosti koja je na sceni u Federaciji BiH. To je nepravedno i kao takvo neodrživo.
S druge strane, Federalno ministarstvo zdravstva ima ograničena sredstva kojima treba da interveniše kako bi se ovaj nesrazmjer ublažio. Dakako, ustavna pozicija Federalnog ministarstva, koja je više koordinirajuća, a manje subordinirajuća, ne daje dovoljno prostora za neke konkretnije iskorake u saniranju rascjepkanog zdravstvenog sistema. Sistem treba kanalisati i osigurati ravnopravno finansiranje. Reforma zdravstva mora biti pokrenuta s ciljem decentralizacije koja mora donijeti korist pacijentu. Krovni zakon na nivou države mora biti strategija i dugoročan cilj iz jednog jednostavnog razloga, a to su pristupni fondovi Evropske unije koji poznaju samo državu kao sagovornika, a nikako entitete ili kantone. To su mogući izvori finansiranja dobrih i kvalitetnih projekata kojima bi se mogli riješiti neki od gorućih problema u nabavci opreme, kao i problemi u razvoju prostornih kapaciteta.

ONASA: Koliko Vaša ustanova pridaje pažnje edukaciji kadrova?

ŠIŠIĆ: Realizacija zacrtanih ciljeva (pozicioniranje bolnice kao jedne od vodećih zdravstvenih ustanova u BiH, razvoja visoko sofisticiranih usluga, stavljanje korisnika u centar pažnje i unapređenje osposobljenosti zdravstvenih profesionalaca...) govore u prilog potrebe za permanentnom edukacijom. Ovom se problemu do sada nije sistemski i sistematski prilazilo. Zato su potrebna veća materijalna sredstva, ali i bolja organizacija. Mi ćemo formirati grupu koja će imati primaran zadatak da prati edukaciju ljekara odnosno medicinskog osoblja i da predlaže projekte u skladu sa propisima Evropske unije.
S druge strane, bolja koordinacija i saradnja zdrastvenih ustanova u državi može unaprijediti dosadašnji način edukacije i usavršavanja. Puno je projekata o kojima se ponekad ne zna ili malo zna. Konkretno, mi u Zenici želimo da unaprijedimo dosadašnju saradnju sa Regijom Piemonte u Italija, sa kojom smo do sada puno toga uradili. Ovo je primjer saradnje na obostranu korist, gdje vidimo svoju šansu u budućnosti.

ONASA: Koje projekte trenutno realizira KBZ?

ŠIŠIĆ: Trenutno je u toku realizacija projekta radioterapije kao četvrtog centra u državi. Projekat je pri kraju i nadam se da ćemo ga uz pomoć ZDK i Regije Piemonte, koja je većim dijelom financirala ovaj projekat, uspješno završiti i pustiti u rad. Realizacija kreditnog aranžmana za izgradnju centralnog operativnog i centralnog energetskog projekta je većim dijelom završena putem austrijskog kredita. Vladi ZDK je upućen nacrt ugovora i veći dio procedura je završen. Tu je i nastavak informatizacije Bolnice, kao i nastavak uvođenja kontrole kvaliteta u i sigurnosti pružanja zdravstvene usluge kroz projekat saradnje sa Agencijom za sigurnost i kontrolu kvalitete usluga, te realizacija adaptacije odjela hematonkologije, kao i adaptacija i opremanje koronarne jedinice. Tu je i više drugih manjih projekata za koje je potrebno pronaći izvore finansiranja, što je danas, posebno u vrijeme recesije dosta teško, ali ne i neizvodivo. Naravno, dobra bolnice su prije svega dobro i stručno osoblje koje će imati volje i htijenja da unapređuje svoj rad i usluge našim pacijentima.
Na kraju, niko ne smije biti zadovoljan sa postojećim stanjem, ne zato što je loše, već zato što može biti daleko bolje i zato su nova vizija i promjene koje iz nje proizilaze neophodne. Realizacija ove vizije se može ostvariti samo uz maksimalno angažovanje svih zaposlenih počevši od portirske službe do šefova službi i direktora. Programi ušteda i racionalnijeg korištenja svih resursa mogu stvoriti uslove za nadilaženje određenih negativnih kretanja u državi. S obzirom na to da je zdravstvo skupa 'igračka' nužna je puna podrška organa i institucija ZDK i Federacije BiH. Treba znati da strukturne promjene zahtijevaju vrijeme pa se one ne mogu završiti u jednom mandatnom periodu, ali se mora odnekud početi, da bi se nekada završilo.

Ažurirano: Utorak, 18 Veljača 2014 14:47